Što se dogodi kada se izgubi domaća proizvodnja, nabrojali su kroz primjere zemalja koje su sve karte stavile na uvoz. Jasne, žive primjere iz kojih se itekako da naučiti što se dogodilo i zašto moramo sačuvati domaće proizvođače.
Nakon jučer održanog prosvjeda proizvođača povrća kod Virovitice, moćna poruka poslana je s OPG-a Novak, našeg poznatog eko poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi uzgojem i prodajom ekološkog voća i povrća na području Zagreba.
Poruka je to objavljena na njihovoj Facebook stranici, koju objavljujemo uz dozvolu autorice, Mateje Novak, i koju vrijedi pročitati.
Prosvjed proizvođača: Država šuti dok jeftini uvoz uništava domaće povrtlare
Započinje ovako: Jednom prilikom mi je jedan student na Fakultetu političkih znanosti rekao da on ne vidi svrhu borbe za domaću proizvodnju kad možemo sve uvesti iz Južne Amerike po nižim cijenama, a mi bismo se mogli baviti profitabilnijim stvarima.
Eto tako je Haiti godinama živio na jeftinoj riži iz SAD-a, pogasio domaću proizvodnju sve do 2008. kad su cijene skočile, isporuke se ograničile a država pretrpjela nerede, tzv. "food riots" zbog gladi.
Ili kako je Velika Britanija oslonila svoju golemu tekstilnu industriju na jeftini američki pamuk koji je bio plod robovskog rada, sve dok preko noći u Americi nije izbio građanski rat, a stotine tisuća ljudi izgubile posao u Britaniji. Vidjeli smo i što se u kovid krizi dogodilo s mikročipovima s Tajvana, par godina kasnije s jeftinim ruskim plinom u Njemačkoj, a upravo sada svjedočimo kako Europa panično otvara stare rudnike rijetkih metala jer su monopol nad njima predali Kini - jer je bilo jeftinije.
Vratimo se na hranu - "Tortilja kriza" u Meksiku izbila je 2007. kad je SAD obustavio dostavu jeftinog kukuruza jer se sjetio da bi mogao proizvoditi biodizel. Meksiko, koji se odrekao suverenosti u proizvodnji hrane, ostao je s masovnim neredima i valom ilegalne emigracije.
Tako se i Gana odrekla stabilnog sektora peradarstva jer su tržište preplavila jeftina krilca iz EU - danas ima značajan odljev deviza samo da prehrani stanovništvo. Farmeri s Jamajke svojedobno su bili prisiljeni prolijevati mlijeko (zvuči poznato?). Danas Jamajčani skupo plaćaju uvozno mlijeko loše kvalitete.
Ili jedna od najvećih humanitarnih kriza u modernoj povijesti Južne Amerike - Venezuela. Sve je bilo dobro dok je cijena nafte bila visoka a dolari tekli u potocima i u takvim uvjetima teško je bilo vidjeti svrhu održavanja domaće poljoprivredne proizvodnje. Pad cijena nafte, loše upravljanje i međunarodne sankcije doveli su do presušivanja priljeva dolara i preko noći ljudi doslovno nisu imali što jesti.
Da se vratimo malo na ropstvo. Baš sam ove godine išla malo istraživati kako određene uvozne jagode mogu biti baš TOLIKO jeftinije od domaćih. Ono što sam uglavnom našla jesu brojna "međunarodna upozorenja" i skandali vezano uz apsolutno nehumane uvjete rada na farmama; potplaćivanje, neplaćanje i izrabljivanje siromašnih radnika iz trećih zemalja, zaštitne tvari koje su kod nas odavno zabranjene i slično.
Da bi osoba u Hrvatskoj u frižideru imala slasnu grčku jagodu za 2 eura i lamentirala o "pohlepi" domaćih proizvođača, nekome iz Bangladeša ili Nepala u Grčkoj je oduzeta putovnica, radi na Peloponezu na crno najmanje 7 sati u plastenicima na +40 bez pauze, za dnevnicu od 20 ili 30 eura koja mu se zapravo rijetko i isplati, a kad zatraži isplatu neisplaćenih plaća na njega se otvori vatra iz dugih cijevi, spava u kolibama od najlona, a ako radi probleme država ga deportira jer je - radio na crno.
Dobar tek!
Tagovi
Autorica
Damir Senjan
prije 2 dana
Marko Zecevic Neznam ovo oko ugovora, ali znam da su na rajčici sa 170 otišli na 110 po toni. Nisam pitao ove veče kako i što oko ugovora na koliko godina. Ali gledajuči bilo koji segmetnt u u poljuprivredi jednostavno se namjerno uništava, od mljekarstva, vočarstva, povrčarstva, ratarstva, stočarsva, svinja itd. Ali kada pogledaš okolo za gradnju država uvjek ima novca, nema veze koliko košta ali neka se stanovi grade, neupitno za koje če se vrijeme ili dan fasada sama da se sruši ili koji krov da odnese. Bitno da se gradi ali što će se jesti, to ih nije briga.
slobodan rajić
prije 2 dana
Sutra će zaposliti 500 Nepalaca da rade na povrću, a uzeli pola slavonije i baranje, objekti za preradu bliži Sloveniji nego Slavoniji....
Marko Zecevic
prije 2 dana
Damire točno tako, ali Podravka je ta koja robu hoće ili neće i odakle će. Koliko puta se desilo da se domaća roba ne bere jer je uvezeno x šlepera pa se mora to preraditi i to onda potraje. To je državna firma tako da politika je ta koja može preokrenut neke stvari i pokrenut. Ali nema volje tako da će se dogoditi u Podravini da će stvarno tih 50% i više gasiti proizvodnju. A ostali krajevi će za njima. A mislim da su čak za rajčicu davali direktne 10-godišnje ugovore(nisam siguran) pa je prošlo kako je. Aneks ugovora i manja cijena.
Damir Senjan
prije 2 dana
Podravka ne sklapa sa poljoprivrednikom ugovore več ima to je kao i prije svoje posrednike na terenu preko koih sklapaš koperanski ugovor. Ovisno kako se sa posrednikom uguvorno dogovori financijski. Tako velika firma neče snositi posljedice ako nešto zakaže na terenu oko isporuke povrča beć posrednik. Lopta bačena pa ko zagrize vozi kuči veču ribu.
Marko Zecevic
prije 2 dana
Podravka je jedina poljoprivredna(državna) firma koja može revitalizirati selo, ali neće možda će nam i krastavčići dolaziti iz Pakistana, hm pitam se. Što se tiče BIH i Srbije tamo se djeluje politički roba se uzet mora. A o njihovim akvizicijama smo već pisali i da oni će biti samodostatni u svemu.
Marta Radić
prije 2 dana
Kako su preuzeli najbolju HR zemlju u Baranji...mislim da će ubrzo biti samodostatni , te će zadržati kooperaciju samo u svojoj županiji. Razumjem da moraj nešto proizvodnje uzeti iz BIH , Srbije...jer na takav način , pretpostavljam lakše prodaju svoje proizvode na tim tržištima...no uvjek je pitanje koliko??
Marko Zecevic
prije 2 dana
Marta, Podravka je pokazala svoj smjer sa kooperaciji rajčice gdje su dogurali do velikog broja kooperanata i odmah snizili cijenu. Njima su bitni menadžerski ugovori i dodatci, a ne razvitak kooperanata i odnosa. Tako će biti i sa paprikom ugovori se nekoliko puta više nego što im treba i plus uvoz iz BiH, Srbije, Makedonije. Naša će paprika trunit na njivi. Podravka je državna firma pa se tako odnosi, a kako se tek odnose privatnici.
mali poljoprivrednik
prije 3 dana
Naš ministar je prilikom gostovanja u svojoj prvoj emisiji Plodovi zemlje rekao kako vidi rast proizvodnje, prema našoj samodostatnosti ,u razvoju velikih Grupa.Time je rekao istinu o poljoprivrednoj politici,koja se već desetljećima provodi.Cijelo vrijeme se sve njima naštimava i rezultat ne može biti drugačiji od sadašnjeg stanja.Ovakav javašluk i pogodovanja su zakonski skrojena u smjeru pljačke seljaka i legalne otimačine.Osim toga ,većina naših političara su obični klimavci i pola naše Vlade se prehladi ako netko slučajno kihne u Briselu.
TinkiVinki
prije 3 dana
Slobodane slažem se donekle,treba jednostavno stat na loptu i objavit moratorij na cijeli poljoprivredni sektor nikom nikaki poticaji,nikake kreditne linije,nikaka državna zemlja,nikaka sektorska pomoč,znači nikom ništa i sjest svi za stol i reč KO ovoj državi treba ,KO netreba,šta ostaje šta se gasi i napravit rez jel ovo više nema smisla! Jer tu pričat ko neki šta treba radit i kako "dotični bogom dani uhljebnici i nabiguzice" solit pamet a cijeli sektor poljoprivrede NEFUNKCIONIRA i guši se u PROBLEMIMA(neki zbog samog svog bahačenja i prekomjernog trošenja na nepotrebne stvari prvenstveno na ŽUTE FELGE,neki zbog jednostavno nesnalaženja u trenutnoj situaciji,ALI večina zbog neuredne države ili ti eu koja nezna gdje ide)! Dosta komuniciram sa ljudima iz okolnih zemalja nije ni tamo bajno ali tržište funkcionira što kod nas jednostavno NEFUNKCIONIRA! Najveći problem u ovoj žetvi nije bio kupac robe, skladište, los protein NJVEČI PROBLEM JE BIO PRIJEVOZ(ili ti cijena prevoza) da u slavoniji funkvionira željeznički prijevoz lokalno kolosjeci za utovar vagona mi riješavamo 40% problema drugi 60% se opet odnosi na monopolirano tržište! Glavni problem je opet odnos države prema poljoprivredi koju boli k... za poljoprivredu! Prošla je još jedna žetva još jedna godina i ide nova sa istom gorčinom,istim grčem,istim ljudima koji kroje budučnost i sudbinu VRIJEDNOG POLJOPRIVREDNIKA hvala neče iči! I kako je Patrik dole u kometaru reko gospodo recite TREBAMO LI MI VAMA ILI NE ima sunca,neba i zemlje drugdje a ne samo u Hrvatskoj!
Marta Radić
prije 3 dana
Podravka je jedan od najvećih otkupljivača povrća u RH. Ako se ne varam imaju kooperantski odnos sa proizvođačima u BIH. Postavlja se pitanje , zašto sirovina iz BIH , kada te iste sirovine ima u RH dovoljno.
slobodan rajić
prije 3 dana
Svi sektori su u problemu, i zato ne vidim razloga za sektorsku dodjelu novaca na jesen , osim ako ne treba podobni da pokupe većinu. Treba omogućiti svim poljoprivrednicima iste uvjete poslovanja, od poticaja, raznih vanrednih potpora, državne zemlje, HAMAG kredita, pa kako se ko snađe, ili će napustiti poljoprivredu ili neće. Ovako će se samo uludo potrošiti sredstva,a sve će ostati isto.Priče o nekakvoj samodostatnosti su gluposti,a globalizacija i domaći biznismeni su neumoljivi.
Patrik Antolović
prije 3 dana
Mislim da se uzgoj polj kultura u RH otežava svim mogu čim sredstvima-kako ukidanjem zaštitnih sredstava do plaćanja (ako uopče netko želi otkupiti tr] ni višak) po cijenama koje ne pokrivaju ni troškove proizvodnje pa i putem najavljene fiskalizacije Opg-ova od iduče godine. Da bar naša VLDA otvoreno Kaže-Ne trebate nam! Pa da se spakirao i odemo daleko od ove agonije
Damir Senjan
prije 3 dana
Ja sam odavno rekao za ovo kada se otvorila prva tri trgovačka lanca, e sada je gotovo. Tu je poljoprivreda propala što se tiče povrča itd.. PPK, KTC, DIONA. A tu se neče stati još će se njih hrpa otvoriti i povrčari neče imati kuda sa svojom robom iako su je vozili na Žitnjak ili Zelenu tržnicu u ZG, sad ovisno tko je uspio koliko prodati taj dan, netko sve netko pola. Naj gora stvar što su i sami trgovački lanci kupovali na tim tržnicama ali prodavali povrče u svojim trgocentrima ispod plačene cijene, malo meni nejasno a gdje zarada. U principu zarada se nije ostvarila na povrču ali kroz druge kupljene proizvode u trgovačkim lancima gubitak na povrču se ostvario u dobit pošto si kupio hrpu drugih kučnih potrepština. Ta praksa ostala i dan danas samo što sada dobavljsči našli jeftiniju soluciju kod povrča, kupi uvozno još jeftinije pa koji cent se izgubi ili možda udvostruči na povrču. Bilo bi dobro kad bi se zakonski odredilo gdje dobavljač mora kupovati, ako nema tek tada na uvozno. Pošto novac radi svoje, ovo nitko ni zakonski nemože regulirati, biznis je biznis a novac se okreče, dok naši povrčari svoje moraju bacati ili djeliti.